Trendovi i izazovi u zdravstvu – GEZE u razgovoru s Magnusom Nicklom

GEZE: Mnogo je različitih zahtjeva za proizvode vrata i prozora u zdravstvu – neke ključne riječi ovdje su pristupačnost bez prepreka, higijena, klima u prostoriji i zaštita evakuacijskog puta. Jedna je značajka ove djelatnosti utjecaj arhitekture na zdravlje i dobrobit pacijenata – poznata kao ljekovita arhitektura. Koji je bio vaš motiv za bavljenje ovom temom i kako su nastali koncept i pojam „ljekovita arhitektura”?

Magnus Nickl: Priča počinje davno. Priča o ljekovitoj arhitekturi postoji sada već više od 40 godina, a počela je s mojim ocem, profesorom Hansom Nicklom. Nakon studija arhitekture zapitao se: „Što me zapravo zanima? Što bi mogla biti niša u kojoj ja kao arhitekt mogu dati stvarni društveni doprinos?” Naravno da je sagradio obaveznu crkvu i iskusio sve uspone i padove koji dolaze s gradnjom. Gradnja stanova i kuća nikad ga nije mnogo zanimala. A poslovne zgrade za njega su u konačnici bile prejednostavne. Tako se odmah nakon odlaska sa sveučilišta pridružio uredu koji je u to vrijeme gradio bolnice. Ali to je bilo 60-ih i 70-ih, kada su to bile tradicionalne komunalne zgrade. Većinom su nalikovale sustavu mreže. Koja je idealna mreža? Kako možemo dobiti sve funkcije? Dakle, kako bolnicu učiniti atraktivnom, ekonomičnom i praktičnom, nekakvom „četverokutnom, praktičnom, dobrom”? Tu se javila rana ideja o stvaranju drugačijeg tipa bolničke arhitekture, drugačije filozofije, koja se prvenstveno fokusirala na pacijenta i njegov oporavak. To su bile osnove „ljekovite arhitekture”, koja se neprestano razvijala s brojnim projektima, publikacijama i majčinom profesurom.

GEZE: Sigurnost i zaštita prave su ključne riječi kada je u pitanju izbjegavanje rizika od infekcije, na primjer. Ovdje pružamo rješenja za tehniku vrata i prozora s malo kontakata. Koje su, po Vašem mišljenju, specifične potrebe?

M.N.: Jako se zalažem za opću upotrebu automatskih kliznih vrataili vrata kojima se može upravljati laktom kako bi se minimalizirao kontakt rukom. I ne samo vrata i prozora, već i umivaonika s infracrvenim svjetlom, na primjer. U konačnici, cilj je spriječiti moguće izvore zaraze posebno korištenjem rješenja za automatizaciju u operacijskim dvoranama. Jer to je točka u bolnicama o kojoj se žustro raspravlja – ogroman problem! Da se mene pita, automatska klizna vrata ne bi bila ograničena samo na operacijske dvorane. Osim higijenskog aspekta, na odjelima se mogu naći i zanimljiva arhitektonska rješenja. Nedavno sam vidio sjajan projekt u Nizozemskoj: Sobe na odjelima imale su velika klizna vrata. U Njemačkoj trošak znači da je to malo vjerojatno, ali kao rezultat toga ove su bolesničke sobe bilo vrlo visoke kvalitete jer su postojali vrlo široki hodnici u kojima su se odvijale različite funkcije, poput otvorenih čajnih kuhinja, ručka i tako dalje. No istodobno, pacijenti su mogli zatvoriti klizna vrata kako bi osigurali svoj privatni prostor. I opet, ovo stvara vrlo fluidan prostorni koncept koji je za mene vrlo uzbudljiv. Upravo tu vi kao proizvođač možete u buduće puno doprinijeti.

GEZE: Kad smo kod budućnosti, još jedno pitanje o digitalizaciji i BIM-u. Podržavamo svoje klijente u vrlo ranoj fazi projekta u projektiranju zgrada. Kakva su Vaša iskustva s BIM-om?

M.N.: U međunarodnom smislu, tema BIM-a mora se razmatrati drugačije. Ovdje u njemačkom govornom području – Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj – još je u povojima. SAD i neke azijske zemlje mnogo su naprednije. Ali naravno, takva digitalizacija ogroman je izazov za industriju, a također i za nas kao arhitekte. Često imamo problem na natječajima zato što svo to znanje i iskustvo jednostavno nije dostupno. Samo pokušajte nazvati razne tvrtke i zatražiti Revit datoteku za određeni pogon vrata! Previše njih to ne može učiniti. U isto vrijeme, nažalost često moramo ostati neutralni jer je 80 posto naših građevinskih projekata u javnom sektoru. Stalno se suočavamo s pitanjem u kojoj mjeri želimo i možemo koristiti predloške pojedinih pružatelja usluga – potpuno svjesni da ćemo ih možda morati ponovno promijeniti nakon dobivanja ugovora i sve preračunati.

Pročitajte više o BIM-u

GEZE: Zvuči kao da je projektiranje zgrada još uvijek izazov – i usput: datoteku Revit možete preuzeti od nas... Ali BIM ima i prednost što se može uzeti u obzir holistički životni ciklus zgrade. Kako Vi to vidite i kakve zahtjeve operatori postavljaju prema vama ovdje?

M.N: Cjelokupno razmatranje životnog ciklusa postaje sve važnije – a prednosti BIM-a ovdje su očite. To znači da o svojstvima možete lako reći: ovaj ili onaj pogon vrata ima pokretni dio ili remen s životnim ciklusom od tri godine. A tada upravitelj objekta može automatski naručiti dio putem sustava održavanja i proaktivno ga zamijeniti. Kao rezultat toga, mogu postići krajnji cilj svakog operatora: nula zastoja. Zamislite da se važna soba za liječenje, koja je potrebna posebno u doba bolesti Covid, više ne može koristiti. A onda nazovete upravitelja objekta i oni moraju telefonirati kako bi pronašli klinasti remen i zatim ga naručili. Upravo se to ne bi smjelo dogoditi jer traje predugo. To je veliki izazov za budućnost jer svi ovi modeli mogu upravo to spriječiti. Uz BIM i dosljednu digitalizaciju imamo priliku neizmjerno smanjiti zastoje i djelovati proaktivno i u potpunosti u interesu operatora – a u konačnici i pacijenata.

GEZE: Gospodine Nickl, puno hvala na zanimljivom razgovoru!